• 16.11.2015.

    Osteoartritis koljenskog zgloba

    U viskorazvijenim zemljama svijeta u 50% svih osoba iznad 40 godina života morfološki se mogu dokazati artrotične promjene na kostima, odnosno zglobovima, ali u toj životnoj dobi one su bez kliničkih simptoma.

    Tri puta je učestalija kod žena nego kod muškaraca. Od svih velikih zglobova kod čovjeka artrotske se promjene najčešće nalaze u koljenu. U osoba starijih od 75 godina, kod njih 75% možemo naći oštećenje hrskavice, odnosno osteoartritis. (slika 1.) Osteoartritis je , nakon kardiovaskularnih bolesti, drugi po učestalosti uzročnik kronične radne nesposobnosti.


    Slika 1.

    Zglobna hrskavica, iako debela tek nekoliko milimetara, može podnositi maksimalna opterećenja koja su nekoliko puta veća od tjelesne težine. Ovu biomehaničku kvalitetu hrskavica zahvaljuje hidroelastičnom sustavu koji se temelji na viskoj sposobnosti vezanja vode u njezinu strukturu i na osnovnoj arhitetkturi njezine mreže kolagenih niti. Prilikom opterećenja istiskuje se voda iz hrskavice i ulazi u sinovijski prostor (unutarnja membrana zgloba), a pri rasterećenju tekućina se usiše natrag u hrskavicu. Osim apsorcije pritiska, karakteristika hrskavice u zglobu je da olakšava klizanje zglobnih tijela, ne sadrži krvne žile i živce i ima sposobnost reparacije.

    Osteoartritis je upalna bolest zglobova koja je rezultat međudjelovanja mehaničkih i bioloških zbivanja. Postoje mnogi faktori koji uzrokuju osteartritis. Iako su godine rizični faktor, istraživanja su pokazala da osteoartritis nije neizbježan dio starenja . Pretilost može dovesti do osteoartritisa u koljenima. Također, ljudi sa sportskim ozljedama, ozljedama zbog aktivnosti na poslu, te zbog nezgoda, imaju povećan rizik od razvoja osteoartritisa.

    Osteoartritis ili artroza je bolest kod koje dolazi do degenerativnih promjena na zglobnoj hrskavici, koje onda uzrokuju patološke promjene i na ostalim dijelovima zgloba. Sve to zajedno na kraju dovodi do bolova i oštećenje funkcije zgloba (slika 2).


    Slika 2.

    Stupanj degeneracije hrskavice možemo podijeliti na 4 stadija:
    1. Neoštećena hrskavica
    2. Rane degenerativne promjene
    3. Uznapredovale degenerativne promjene
    4. Završni stadiji degenerativnih promjena (slika 3)


    Slika 3.

    Klinička slika

    Klinički simptomi ovise o stadiju bolesti i razvijaju se polagano.

    Prvi znak bolesti je obično bol nakon mirovanja, koja je mukla i nastaje postupno

    Kod osteoartritisa kliničkim pregledom možemo ustanoviti: bolnost zgloba na palpaciju, krepitacije pri pokretim, smanjen opseg pokreta, deformacije zgloba (osteofiti), poremećaj osovine oteklina (izljev), hipotrofija muskulature. Dijagnoza osteoartritisa se postavlja i potvrđuje na temelju kliničkog pregleda bolesnika i radiološke dijagnostike.

    Dijagnostika

    Radiološki se nalaz u početku očituje manjim ili većim suženjem zglobnog prostora kao znakom propadanja zglobne hrskavice, zatim kao sklerozacija pojedinih koštanih dijelova zgloba koji su opterećeniji. Mogu se pojaviti i cistične šupljine. Krajnji stadij bolesti je deformacija zgloba (slika 4).


    Slika 4. Uznapredovala artroza koljenskog zloba

    Magnetska rezonancija nametnula se kao metoda izbora u obradi oštećenja hrskavice. Pomaže nam u donošenju odluke kada i kako ćemo hrskavično oštećenje liječiti.

    Liječenje

    Liječenje može biti medikamentno, fizikalno i kirurško.

    Medikamentno se liječenje sastoji u primjeni antireumatika, analgetika. Zasniva se na mogućnosti lijekova da modificirajući strukturu hrskavice utječu na brzinu razvoja bolsti i pogodno je za liječenje ranih oštećenja hrskavice. Lokalno se u zglob primjenjuju anestetici i kortikosteroidi. Zbog štetnih kumulativnih djelovanja kortikosteroida, liječnici ih manje vole od pacijenata i primjenjuju ih onda kada moraju, odnosno kada drugim manje škodljivim metodama liječenja ne mogu postići poboljšanje.

    U koljeno se može dati i praparat hijaluronske kiseline sa shvrhom viskosuplementacije. Proces oštećenja hrskavice je u svim fazama karakteriziran progresivnim smanjenjem koncentracije hijaluronske kiseline u sinovijalnoj tekućini. Hijaluronska kiselina je sastavni dio sinovijalne tekućine, hrskavice i vezivnog tkiva ljudskog organizma. Sinovijalnu tekućinu svakog sinovijalnog zgloba izlučuje sinovijalna membrana čahure zgloba, koja kontinuirano proizvodi i hijaluronsku kiselinu.
    Proizvodnja hijaluronske kiseline u sinovijalnim zglobovima smanjuje se tijekom života, pa je većina pedesetogodišnjaka ima 50 posto manje u koljenskim zgobovima nego što su imali u mladosti.

    Sinovijalna tekućina štiti i podmazuje zglob te omogućuje prehranu hrskavice. U sinovijalnoj tekućini hijaluronska kiselina tvori kontinuiranu mrežu koja sinovijalnoj tekućini daje viskozna svojstva, ima visok kapacitet vezanja vode na molekulu, zbog čega podmazuje zglobne površine pri pokretu i amortizira pokret. Oblažući receptore za bol u sinovijalnoj membrani, smanjuje bolnu reakciju zgloba. U hrskavici ublažava sile tlaka nastale opterećenjem, tjelesnom težinom i pokretom zgloba.

    Fizikalna terapija ima zadaću očuvanje funkcionalne dinamičke ravnoteže zgloba uz uklanjanje eventulanih postojećih kontraktura zgloba.

    Ortoped će se za kiruško liječenje odlučiti kada druge metode nekirurškog liječenja nisu uspjele. Liječnik i pacijent će odabrati tip operacije prema tipu osteartritisa, njegovoj ozbiljnosti i pacijentovom fizičkom stanju. Kirurško liječenje obuhvaća artroskopsku toaletu zgloba pri čemu se može učiniti uređivanje degenerativno promijenjenih meniska, odstranjivanje promijenjene hrskavice, bušenje ili abrazija zglobnih tijela (mikrofrakture) i time poticanje stvaranja hrskavičnofibroznog reprata na mjestu potpunog gubitka hrskavice. (slike 5 i 6)


    Slika 5 . Učinjene mikrofrakture na mjestu defekta hrskavice unutar koljeskog zgloba.


    Slika 6. Nastali fibrokartilozni reparat na mjestu učinjenih mikrofraktura.

    Ako je došlo do dubljeg defekta hrskavice zajedno sa sunhondralnom kosti, tada možemo učiniti mozaikplastiku. (slika 7-9) To je postupak pri čemu se vrši transplantacija hrskavice zajedno sa subhondralnom kosti sa mjesta zdrave hrskavice na mjesto defekta.


    Slika 7. Oštečenje hrskavice zajedno sa subhondralnom kosti


    Slika 8. Transplantacija zdrave hrskavice zajedno sa subhondralnom kosti


    Slika 9. Rezultat mozaikplastike 12 mj. nakon zahvata.

    U blažim i srednje teškim artrozama kao preventivni zahvat ili kao zahvat koji će usporiti napredovanje artroze može se učiniti korektivna ostetomija potkoljenice (slika 10) kojom ispravljemo deformacije odnosno lošu osovinu zgloba i na taj način rasterećujemo oštećeni dio zgloba odnosno hrskavicu.


    Slika 10. Uredna osovina koljena (1), osovina koljena u varusu sa preopterećenjem i oštećenjem hrskavice unutarnjeg dijela

    U stadiju uznapredovale artroze kod starije životne dobi izbor liječenja je artroplastika (umjetni zglobovi). Prema tome koji dio koljenskog zgloba je oštećen može se ugraditi djelomična ili totalna proteza koljenskog zgloba (slika 11) . Kod ljudi sa teškim slučajevima osteoartritisa, ortopedska operacija može osigurati veliko olakšanje boli i uspostaviti izgubljenu funkciju zgloba. Ugrađivanje umjetnog zgloba omogućava osobi s teškim osteoartritisom u kukovima ili koljenu hodanje bez boli ili ukočenosti.


    Slika 11. Djelomična unikondilarna proteza koljenskog zgloba i rtg slika nakon operacije(1), djelomična patelofemoralna proteza koljenskog zgloba i rtg slika nakon operacije (2), potpuna proteza koljenskog zgloba i rtg slika nakon operacije (3)

    Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion
    Dr. sc. Denis Tršek dr. med., spec. ortoped

Kontaktirajte nas

Slanjem upita putem ovog obrasca potvrđujete kako ste upoznati s Pravilima o privatnosti FIZIO VITA d.o.o. i slažete se s njima. Ovime također dajete suglasnost (privolu) za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u obrascu, a koji su nam neophodni da bismo mogli udovoljiti Vašem zahtjevu.