Ugradnja umjetnog koljena
Moramo priznati da se o operacijama ugradnje umjetnog kuka puno govori, no nešto manje se govorio ugradnji umjetnog koljena.
Rekao bih da operacija koljena, tj. ugradnja endoproteze koljena izaziva veliki strah kod pacijenata, je li ona zaista bolna i teška ?
Količina straha od operacije je kod pacijenata prisutna u tolikoj mjeri koliko je pacijent neiformiran o svemu što ga čeka prije i poslije operacije. Upravo ovaj kratki tekst nadam se da će pomoći tome da se pacijenti bolje informiraju i time smanje strah od operacije.
Kada konzervativni tretman, medikamenti i fiziklana terapija više ne daju rezultate u smislu smanjivanja tegoba kod pacijenta, onda je vrijeme za ugradnju umjetnog zgloba koljena. Konzervativni tretman više ne daje rezultate kod pacijenata kod kojih je došlo do potpunog gubitka hrskavice u koljenu, i to na otprilike više od 2 cm kvadratna. Nakon toga najčešće dolazi i do gubitka normlane osovine u koljenu. U mlađih pacijenata sa gubitkom hrskavice manje od 2 cm kvadratna i urednom osovinom koljena, može se određenim kirurškim procedurama potaknuti rast hrskavičnog reparata, odnosno možemo reći rast „zamjenske hrskavice“. Ali to je druga tema, vratimo se umjetnom koljenskom zglobu.
Koljenski zglob se sastoji od tri manja zgloba. Prema tome koji dio koljenskog zgloba je oštećen, može se ugraditi djelomična ili totalna proteza koljenskog zgloba. Ako je došlo do gubitka hrskavice samo u jednom od ta tri dijela koljena i ako je sačuvana puna pokretljivost i normalna osovina koljena, onda se može ugraditi djelomična proteza samo za taj dio zgloba. Prednost te proteze je da se ona može, ako je potrebno, zamijeniti sa totalnom protezom. Zato se djelomična proteza najčešće ugrađuje pacijentima ispod 60 godina. Totalna proteza koljena se ugrađuje u pacijenata sa gubitkom hrskavice u dva ili sva tri dijela koljena i kod kojih je potrebno korigirati i osovinu koljena, što se ne može sa djelomičnom protezom.
Mnogi pacijenti mi prije operacije postavljaju pitanje koliko traje operacija, misleći pri tome da ako operacija traje što kraće da će i uspjeh operacije biti bolji. Vrijeme trajanja operacije nije najbitnije za konačni uspjeh operacije. Ako govorimo samo o kirurškom djelu operacije, najčeće vrijeme trajanja je od 60 do 90 min. Operacija može trajati i kraće i duže, najbitnije je da se umjetna proteza korektno ugradi i što mi operateri volimo reći „da dobro sjedne“. To znači da pacijent nakon operacije ima urednu osovinu koljena, da je proteza stabilna, a opet dovoljno fleksibilna da pacijentu vratimo normalan i bezbolan pokret. Da bi se to postiglo potrebna je kvalitetna proteza i iskustvno operatera. 
Postoji veliki strah pacijentove rodbine i najbližih u kakvom „stanju“ će pacijent doći doma i da li će mu oni moći dovoljno pomoći u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
U bolnicu Akromion pacijent dolazi dan ranije i ostaje u našoj bolnici 5 dana iza operacije. Već prvi dan nakon operacije pacijent ustaje i uz pomoć našeg fizioterapeuta radi prve korake. Nakon tih 5 dana pacijent prelazi u susjednu zgradu u Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju i tamo boravi slijedeća 3 tj. Hod sa štakama traje otprilike 4-5 tj. što znači da pacijent, kad se vrati kući sa stacionarne rehabilitacije 4 tj. iza opearacije, već je dosta samostalan, što značajno olakšava ukućanima brigu o pacijentu.
Nakon tih 4 tj. iza operacije tu je možda potrebna pomoć ukućana da pacijent nastavi fizikalnu teraju ambulantno, što znači da ga netko treba svaki dan voziti na terapije dok pacijent ne bude sposoban samostalno voziti auto. Pacijent može početi voziti auto 6 tj. iza operacije. Za razliku od proteze kuka, pacijenti sa protezom koljena su puno slobodniji u ranoj fazi rehabilitacije jer su luksacije proteze koljena puno rijeđe nego proteze kuka.
Nakon 2 mj. iza operacije možemo reći da pacijent ima dovoljno snage u mišićima da počne normalno hodati i obavljati svakodnevne poslove. Tri mjeseca nakon operacije pacijent je spreman za sve poslove koje je mogao raditi prije nego što su počele tegobe u koljenu.
Dobra priprema za operaciju ugradnje proteze koljena znači da pacijent fiziklalnim procedurama održava što bolju pokretljivost koljena i snagu mišića. Dobra priprema isto tako znači i da pacijent ne dozvoli da zbog višegodišnje uznapredovale artroze koljena dođe do gubitka normalne osovine koljena i smanjene pokretljivosti u koljenu. Ako se pacijent na vrijeme ne odluči na ugradnju umjetnog zgloba, ukočenost i gubitak normalne osovine u koljenu dovest će do uništenja susjednih zglobova, najčešće kuka, a onda i kralježnice.
U procesu liječenja i oporavka potreban je timski rad fizioterapeuta, ortopeda i pacijenta za konačni dobar rezultat. Mi operateri volimo reći da „dobar rezultat operatera može potpuno uništiti loša fizikalna terapija“. Upravo zato smo mi u Akromoinu prije 3 godine otvorili svoju vlastitu fiziklanu terapiju u našoj poliklinici u Zagrebu. Iz istog razloga smo u Zadru i započeli sa suradnjom sa Fiziovitom, jer znamo da će tu pacijenti dobiti kvalitetu fiziklanu terapiju, što je, kao što sam rekao, jako bitno da pacijent bude u konačnici zadovoljan uspjehom operacije po završetku rehabilitacije.
Pacijent nakon operacije i tokom faze rehabilitacije mora biti pod našim redovitim nadzorom i kontrolama. Tokom prvih 5 dana boravka u našoj bolnici pacijent odmah započinje rehabilitaciju pod nadzorom našeg fizioterapeuta i operatera svakodnevno. Nakon 6 dana prelazi u Specijlanu bolnicu za rehabilitaciju, što je odmah susjedna zgrada, tako da je pacijent i dalje pod nadzorom svoga operatera i svaki tjedan dolazi na kontrolu u našu bolnicu, a po potrebi operater odlazi pogledati pacijenta u njegovu sobu ili dvoranu za vježbanje. Po dolasku pacijenta kući nakon 4 tj. iza operacije mnogi pacijenti nastavljaju rehabilitaciju u našoj poliklinici u Zagrebu ili u Fizioviti u Zadru, i na taj način i dalje su pod našom redovitom kontrolom sve do završetka rehabilitacije.
Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion
Dr. sc. Denis Tršek dr. med., spec. ortoped
